Četvrti kongres zdravstvenih radnika u privatnom sektoru, koji organizuje Asocijacija privatnih zdravstvenih ustanova i privatnih praksi Srbije, održaće se 31. marta i 1. aprila 2023. godine u hotelu Crowne Plaza u Beogradu. Kongres je akreditovan pod akreditacionim brojem A-1-1800/22, za lekare, farmaceute, biohemičare, medicinske sestre, zdravstvene tehničare i za pasivno učešće nosi 6 poena. 

Očekujemo učešće preko 1000 zdravstvenih radnika.

Program Kongresa obuhvata aktuelne i atraktivne teme, koje su ujedno izazov za svakodnevnu praksu. U okviru šest sesija, dvadeset renomiranih stručnjaka iz oblasti medicine, farmacije i biohemije, iz Srbije i inostranstva, će kroz predavanja obraditi sledeće tematske oblasti:

metabolički sindrom,

displipidemija,

oboljenja štitaste žlezde,

anemija,

hipertenzija,

srčana insuficijencija

Za više informacija o predavačima i temama, molimo da pogledate program Kongresa.

Najlepše molimo zainteresovane zdravstvene radnike da se prijave putem ovog linka.

Nakon registracije izvršni organizator, odnosno sekretarijat Asocijacije privatnih zdravstvenih ustanova i privatnih praksi Srbije, će Vam poslati instrukciju za plaćanje kotizacije.

Takođe, želimo da našim dosadašnjim i budućim saradnicima ponudimo mogućnost da kroz sponzorstvo ovog događaja zauzmu vidiljivo mesto i predstave se učesnicima Četvrtog kongresa zdravstvenih radnika u privatnom sektoru.

Da podsetimo, Asocijacija privatnih zdravstvenih ustanova i privatnih praksi Srbije je osnovana 2014. godine sa dugoročnom vizijom da privatni zdravstveni sektor bude integralni, funkcionalni deo sistema zdravstvene zaštite u Srbiji u najboljem interesu pacijenata, a trenutno okuplja najveći broj privatnih praksi i zdravstvenih ustanova iz redova bolnica, poliklinika, privatnih praksi, apoteka i laboratorija, sa teritorije cele Srbije. Članstvo Asocijacije broji preko 800 zdravstvenih ustanova i privatnih praksi.

Prvi međunarodni kongres zdravstvenih radnika u privatnom sektoru, koji organizuje Asocijacija privatnih zdravstvenih ustanova i privatnih praksi Srbije, održaće se 22-23. februara 2019. godine u hotelu Crowne Plaza u Beogradu. Kongres je akreditovan pod akreditacionim brojem A-1-2451/18, za lekare, stomatologe, biohemičare, farmaceute, medicinske sestre, zdravstvene tehničare, stomatološke sestre, stomatološke tehničare. Učesnici dobijaju maksimalan broj bodova za ovaj tip kongresa – 10, a predavači – 15.
Očekujemo učešće preko 1000 zdravstvenih radnika.

Program Kongresa obuhvata aktuelne i atraktivne teme, koje su ujedno izazov za svakodnevnu praksu. U okviru šest sesija, trideset i dva renomirana stručnjaka iz oblasti medicine, farmacije i biohemije, iz Srbije i inostranstva, će kroz predavanja obraditi sledeće tematske oblasti:

  1. antibiotici – racionalna primena;
  2. antibiotici – rezistencija;
  3. psihoonkologija;
  4. dijabetes;
  5. oralni antikoagulansi i antitrombocitna terapija;
  6. suplementacija.

Za više informacija o predavačima i temama, molimo da pogledate program Kongresa.

Kongres će kroz prateće programe i seriju okruglih stolova sa najrelevatnijim akterima u zdravstvu pokriti teme od značaja za svakodnevno poslovanje i rad zdravstvenih radnika (digitilazicija u zdravstvu, elektronski karton, elektronski recept, cene…). Posebnu medijsku pažnju već dobija sedmnodnevni događaj „Dani zdravlja“ koji predviđa otvaranje brojnih pogodnosti od strane privatnih zdravstvenih ustanova za pacijente, a koji priređujemo u čast Prvog međunarodnog kongresa zdravstvenih radnika u privatnom sektoru i koji se dešava u isto vreme.

Najlepše molimo zainteresovane zdravstvene radnike da se prijave putem ovog linka.

Nakon registracije izvršni organizator, odnosno sekretarijat Asocijacije privatnih zdravstvenih ustanova i privatnih praksi Srbije, će Vam poslati instrukciju za plaćanje kotizacije. Rana kotizacija se odnosi na prijave do 20.01.2019., pa molimo da se prijavite što pre. Tabelu sa iznosima kotizacije možete da pogledate ovde.

Takođe, želimo da našim dosadašnjim i budućim saradnicima ponudimo mogućnost da kroz sponzorstvo ovog događaja zauzmu vidiljivo mesto i predstave se učesnicima Prvog međunarodnog kongresa zdravstvenih radnika u privatnom sektoru.

Možemo da ponudimo sledeće sponzorske pakete sa cenama, ali svakako stojimo na raspolaganju za dalji dogovor i saradnju.

Da podsetimo, Asocijacija privatnih zdravstvenih ustanova i privatnih praksi Srbije je osnovana 2014. godine sa dugoročnom vizijom da privatni zdravstveni sektor bude integralni, funkcionalni deo sistema zdravstvene zaštite u Srbiji u najboljem interesu pacijenata, a trenutno okuplja najveći broj privatnih praksi i zdravstvenih ustanova iz redova bolnica, poliklinika, privatnih praksi, apoteka i laboratorija, sa teritorije cele Srbije. Članstvo Asocijacije broji preko 775 zdravstvenih ustanova i privatnih praksi.

U Beogradu je 28. oktobra 2017. godne održana četvrta skupština Asocijacije privatnih zdravstvenih ustanova i privatnih praksi Srbije. Asocijacija je najreprezentativnije udruženje koje zastupa privatni zdravstveni sektor u Republici Srbiji, jer okuplja najveći broj privatnih zdravstvenih ustanova.

Skup su otvorili: prof. dr Slavica Đukić Dejanović, ministarka bez portfelja zadužena za demografiju i populacionu politiku, dr Verica Lazić, v.d direktora Republičkog fonda za zdravstveno osiguranje, prof. dr Gradimir Dragutinović zamenik predsednika Zdravstvenog saveta. Na panelima su govorili predstavnici Američke privredene komore u Srbiji, Medicinskog fakulteta, predstavnici svih strukovnih komora, udruženja lekara i pacijenata.

„Vlada Republike Srbije posvećuje veliku pažnju privatnom sektoru. Pre svega nekoliko godina bilo je nezamislivo da neko ko je u vlasti ima podjednako, ponekad čak i veće poverenje u privatni sektor. Životne okolnosti i tokovi se menjaju. Danas privatni sektor u mnogim stručnim segmentima, a u zdravstvu posebno predstavlja onaj resurs koji nije još uvek dovoljno iskorišćen. O tome posebno govori činjenica da u privatnom sketoru blizu 4000 lekara, blizu 5000 zaposlenih, 7000 konsultanata u ordinacijama, laboratorijama, apotekama, u domovima zdravlja, u bolnicama, u specijalnim bolnicama, u zavodima, svakodnevno pruža izvanredno kvalitetnu uslugu našim građanima. Iz činjenice da su privatni i državni sektor postali komplementarni, iz činjenice da su se liste za operaciju katarakte počele da smanjuju, a da se biomedicinski potpomognuta oplodnja odvija u više privatnih zdravstvenih institucija nego u onima koji su u mreži državnih zdravstvenih ustanova, mi zapravo zajednički možemo zaključiti da će se sektor kojem vi pripadate tek razvijati i da on to ne ne može sam, da može uz podršku države. Ja sam dobila zadatak da danas kažem da će to i biti zadatak države.” poručila je prof. dr Slavica Đukić Dejanović, ministarka bez portfelja zadužena za demografiju i populacionu politiku.

“Početkom 2016 godiine smo unapredili prava osiguranika, tako što smo zaključili ugovore sa privatnim ustanovama za operaciju katarakte i uslugu vantelesne oplodnje. Naši osiguranici su tokom 2016. i 2017. godine mogli da biraju da li će im usluga biti pružena u privatnom ili državnom sektoru. Od 2013. godine imamo ugovore i sa privatnim apotekama u kojima naši osiguranici mogu da podignu lekove na recept. Republički fond može da zaključi ugovore sa privatnom praksom jedino u slučaju kada kapaciteti u državnom sektoru nisu u obimu dovoljni”, poručila je dr Verica Lazić v. d direktora RFZO-a.

U ovom trenutku Asocijacija broji preko 450 člana: bolnica, specijalnih bolnica, zavoda, domova zdravlja, poliklinika, ordinacija, apoteka, laboratorija. Privatni sektor zapošljava: 3678 lekara i oko 5 hiljada medicinskog i nemedicinskog osoblja.

Za svega tri godine od kako postoji, Asocijacija je postala važan deo Evropske Asocijacije privatnih bolnica i ove godine nam je ukazana čast da budemo domaćini evropskog sastanka.

Evropska Asocijacija privatnih bolnica okuplja preko 5000 najvećih privatnih bolnica iz 17 zemalja. U Beogradu su boravili njihovi predstavnici, koji su govorili o evropskoj perspektivi i ulozi privatnog sektora u njihovim zemljama.

Partneri četvrte skupštine Asocijacije bili su: Messer Tehnogas, UNIQA životno osiguranje , Roche, Farmalogist, Phoenix, Inetrlab Exim, Beolaser, Hemofarm AD, Amicus Srb, Allergan, Prizma, MD Imaging/GE Ultrasound, Alpha Imaging, MSF Pharm, PharmaSwiss, Bayer, Oftal/c, Inpharm, Heliant, Adoc, MedTech, Makler, Salveo Pharma, Max Medica, Par Pak doo, TREN.

NEM_1786NEM_1769

slika 2NEM_1836slika 1NEM_1949

Evropsko udruženje privatnih bolnica u Beogradu

U Beogradu je 27. novembra održan sastanak Saveta Evropskog udruženja privatnih bolnica, koja okuplja oko 5 hiljada najvećih privatnih bolnica iz 17 zemalja. Domaćin ovog sastanka je Asocijacija privatnih zdravstvenih ustanova i privatnih praksi Srbije, koja je za svega tri godine od kako postoji postala važan deo ove Evropske Asocijacije.

„Nama je čast što smo u Beogradu. Uvereni smo da je Srbija važan deo naše evropske Asocijacije, jer ima privatni sektor koji se vrlo lepo razvija. Privatni zdravstveni sektor je i te kako važan , jer mi utičemo na privredu svake zemlje, podstičemo zapošljavanje, doprinosimo prihodima zemlje“ poručila je Kristina Kontel ispred Evropske asocijacije privatnih bolnica.

Asocijacija privatnih zdravstvenih ustanova i privatnih praksi Srbije je najreprezentativnije udruženje koje zastupa privatni zdravstveni sektor u Republici Srbiji, jer okuplja najveći broj privatnih zdravstvenih ustanova.

„Uključeni smo u državni sektor preko: vantelesne oplodnje i operacije katarakte. Međutim privatni sektor još može mnogo da ponudi, naročito tamo gde postoje liste čekanja. Pregledi na : skeneru, magnetnoj rezonaci, operacije kuka“, poručila je Marija Rabrenović ispred Asocijacije privatnih zdravstvenih ustanova i privatnih praksi Srbije.

Asocijacija privatnih zdravstvenih ustanova i privatnih praksi Srbije broji oko 450 članova: bolnica, specijalnih bolnica, domova zdravlja, poliklinika, ordinacija, apoteka, laboratorija. Takođe privatni sektor zapošljava više od 10% lekara u Srbiji tačnije 3678 lekara i oko 5 hiljada medicinskog i nemedicinskog osoblja.NEM_1122NEM_1114NEM_1192NEM_1257

U Beogradu je 22. oktobra 2016. održana treća skupština Asocijacije privatnih zdravstvenih ustanova i privatnih praksi Srbije, koja je pored radnog imala i svečani deo na kome su podršku Asocijaciji dali njeni saradnici i gosti, a kao govornici su se obratili:  dr Verica Lazić, Direktor Republičkog fonda za zdravstveno osiguranje, Prof. dr Gradimir Dragutinović, zamenik Predsednika Zdravstvenog saveta Srbije, Prim. dr Zoran Panajotović, Pomoćnik ministra, Sektor za inspekcijske poslove Ministarstva zdravlja, Ilaria Gianniko, Generalni sekretar Evropske unije privatnih bolnica, direktori i predstavnici svih zdravstvenih komora: Prof. Dr Vitomir Konstantinović, Direktor Stomatološke komore Srbije, Dr Jadranka Ravić Predsednica skupštine Lekarska komore Srbije, Dr Slavica Cimbajević, Direktor Komore biohemičara Srbije, Mr ph Svetlana Ristić član Zdravstvenog saveta ispred Farmaceutske komore Srbije, Radmila Ugrica, Direktor Komore medicinskih sestara i zdravstvenih tehničara Srbije, zatim Damjana Damnjanović predsednik Saveza udružanja pacijenata Srbije, Dragan Morača ispred Komore zdravstvenih ustanova Srbije, kao i g. Evangelos Katsikis u ime grčke Asocijacije privatnih bolnica i g. Kostis Hatzigianakis u ime Athens Medical Group.

U svom uvodnom obraćanju, dr Verica Lazić je u ime RFZO naglasila: „Posebno je značajno okupljanje privatnog, privrednog zdravstvenog sektora u okviru Asocijacije privatnih zdravstvenih ustanova i privatnih praksi Srbije, što je umnogome olakšalo i poboljšalo kvalitet medjusobne saradnje. Pohvaljujem jedinstven, jasan, precizan i jasno definisan zajednicki nastup privatnog sektora kroz Asocijaciju po pitanjima saradnje sa RFZO. Prisustvo jednog reprezentativnog predstavnika značajno olakšava i pregovore i implementaciju ugovorenih usluga kao i pravljenje budućih planova saradnje.”

Prof. Gradimir Dragutinović je potom u ime Zdravstvenog Saveta Republike Srbije izrazio zadovoljstvo dosadašnjom saradnjom sa Medicinskim forumom i Asocijaciom privatnih zdravstvenih ustanova i privatnih praksi Srbije. „Posebno smo zadovoljni aktivnim učešćem Asocijacije u projektima Zdravstvenog saveta vezanih za unapređenje zdravstvnog sistema i zdravstvene zaštite građana republke Srbije. Takođe ističemo značaj okupljanaja svih zdravstvenih stuka u okviru Asocijacije – lekara, stomatologa, biohemičara i farmaceuta pod krovom Asocijacije, što je značajno olakšalo i unapredilo kvalitet saradnje kompletnog privatnog zdravstvenog sektora sa Zdravstvenim savetom  kao i ostalim činiocima zdravstvenog sistema Republike Srbije. Očekujemo u narednoj  godini još intenzivniju saradnju.“

Prim. dr Zoran Panajotović je skupu preneo podršku Ministarstva zdravlja i samog ministra radu Asocijacije. „Vi ste primetili značajan zaokret uu stavovima inspekcije prema privatnom zdravstvenom sektoru u poslednje dve godine; želimo da saradjujemo i naša vrata su vam uvek otvorena. Veoma nam je značajno što imamo Asocijaciju kao jednog reprezentativnog sagovornika za ceo privatni zdravstveni sektor i do sada smo sva pitanja na kojima smo radili  uspešno rešavali.

Dr Jadranka Ravić je u ime Lekarske komore Srbije naglasila: „Za vrlo kratko vreme od sve godine, vaša Asocijacija je uspela da, u svim institicujama i od strane svih partnera, bude prepoznata po svojoj fokusiranost na ciljeve, analitičnosti u radu, efikasnosti i kvalitetu.  Visoko kvalitetnim učešćem na svim skupovima i radnim grupama uspeli ste da efikasno i konstruktivno doprinesete procesu unapređenja celokupnog  zdravstva u Srbiji,  ali i da pokažete šta privatni kapital može da ponudi zdravstvenom sistemu i Srbiji u celini.”

Dejana Ranković, direktorka Asocijacije, se u ime svih članova Asocijacije zahvalila institucijama i udruženjima koje su predstavljalii govornici, ali i svim saradnicima i partnerima na dosadašnjoj podršci i saradnji:

Zahvaljujemo na saradnji Ministarstvu zdravlja,  sa kojim smo potpisali protokol o saradnji u februaru 2016, i koje nas je u potpunosti prepoznalo kao reprezentativnog predstavnika celokupnog privatnog zdravstvenog sektora  i ravnopravno  uključilo u aktuelne procese, pre svega u izradu novog zakona o zdravstvenoj zaštiti, uz podršku kolega iz Medicinskog foruma. Tokom našeg rada značajno je unapređen kvalitet saradnjesa RFZO i zahvaljujemo dr Verici Lazić i RFZO- u na otvorenoj saradnji i u nekom slučajevima po prvi put ostvarenju ugovaranja usluga sa privatnim zdravstvenim sektorom kao na primer za operacije katarakte. Zahvaljujemo na bezrezervnoj podršci lekarskoj, stomatološkoj, farmaceutskoj, komori biohemičara i komori medicinskihh sestara i zdravstvenih tehničara, na prepoznavanju značaja potpune integracije svih zdravstvenih činilaca privatnog sektora pod okriljem  Asocijacije zarad rešavanja pitanja koja se tiču privrede, a ne struke. Zahvaljujemo Privrednoj komori Srbije kao stalnom partneru Asocijacije i domaćinu Medicinskog foruma,  i pod čijim okriljem forum i danas radi; Agenciji za privredne registre, kojia je prepoznala potrebu i sa nama zajedno učestvovala na iznalaženju i izradi predloga zakonskih rešenja vezanih za registraciju i evidenciju privatnih zdravstvenih ustanova i privatnih praksi; NALED u i Ministarstvu državne uprave i lokalne sa kojima smo pokrenuli niz projekata; svim sponzorima našim partnerima, sa kojima naši članovi saradjuju u svom u svakodnevnom radu.”

Partneri treće skupštine Asocijacije bili su: Uniqa osiguranje, Generali osiguranje, Wiener Städtische osiguranje, Hemofarm,  Alpha Imaging, Amicus Srb., Athens medical group. Beolaser, MSF Pharm, MD Imaging, AB Trade, Gorenje.

vest

nem_0927nem_0932nem_0986

 

 

Danas je u Palati Federacije održan skup na kome su konsultanti Svetske banke, uz prisustvo državnog sekretara Ministarstva zdravlja prof. dr Berisava Vekića i Ministarke državne uprave i lokalne samouprave  dr Kori Udovički, predstavili  funkcionalnu analizu sektora zdravstva i posebnu pažnju usmerili na troškove ovog sektora. Skupu su prisustvovali svi učesnici u zdravstvenom sistemu Srbije, uključujući i Asocijaciju privatnih zdravstvenih ustanova i privatnih praksi Srbije.

Prof. dr Berislav Vekić izrazio je očekivanje da će ovaj skup dati smernice za buduće reforme koje treba da sprovede Ministarstvo zdravlja i da one moraju dovesti do efikasnijeg i održivog zdravstva. “Prave reforme zdravstva nema bez reforme u ekonomiji”, naglasio je Vekić.

Potpredsednica Vlade i ministarka državne uprave i lokalne samouprave dr Kori Udovički istakla je svoje zadovoljstvo što je na skupu prepoznata potreba za promenama, posebno elementima neophodnim za njih i dodala da jedan od većih problema leži u kapacitetu za promene.

Predstavnici Svetske banke konstatovali su da je  “Srbija, u poređenju sa evropskim zemljama, među onima koje troše najveći deo svog BDP-a na zdravstvo”, rekao je Timoti DŽonson. On je naglasio da je neophodno više raditi na promociji zdravlja i prevenciji bolesti, kao i da treba značajno unaprediti strukturu finansiranja zdravstvenih usluga. “Umesto da plaćamo bolnice po broju kreveta, treba to činiti po broju usluga”, naveo je DŽonson kao primer i dodao da Srbija ima veliki broj bolnica, ali da je veći problem u slaboj vezi između primarne i sekundarne zdravstvene zaštite. Naveo je, takođe, da potencijal za bolju organizaciju posla i veći kvalitet usluga leži u boljem korišćenju dnevnih bolnica, kao i da je neophodno obezbediti posebnu zdravstvenu zaštitu za stara lica, posebno imajući u vidu da najveći deo ležećih pacijenata po bolnicama upravo pripada ovoj grupi građana i da smo nacija koja stari.

Fernando Montenegro Tores iz Svetske banke je kazao da najveći deo rashoda za zdravstvo odlazi na zarade zaposlenih, među kojima veliki udeo čini nemedicinsko osoblje (čak 24%, u poređenju sa EU prosekom od oko 10%). Vekić je naglasio da se na smanjivanju nemedicinskog osoblja već radi, kao i da je upravo ovaj kadar posebno identifikovan u procesu racionalizacije.

Prisutnima se obratila i Marijana Neskovska iz makedonskog Ministarstva zdravlja, kako bi predstavila primer dobre prakse – prednosti integrisanog informacionog zdravstvenog sistema. Ona je naglasila da među najvećim prednostima jeste centralizacija svih podataka, njihova transparentnost i dostupnost, kao i lakše zakazivanje pregleda pacijenata i bolji uvid u opremu.

Tokom diskusije pokrenuto je i pitanje privatizacije rehabilitacionih centara, potrebe za dopunskim osiguranjem pacijenata i prepuštanje nemedicinskih usluga privatnom sektoru, ali i uključivanje privatnog sektora u pružanje određenih medicinskih usluga.

Učesnici skupa zaključili su da je za uspeh reforme zdravstvenog sistema neophodno jačanje segmenta promocije zdravlja i prevencije bolesti, postepeno uključivanje privatnog sektora, jačanje kapaciteta za upravljanje promenama uz specijalizovane obuke za zaposlene, kao i reformisanje sistema finansiranja zdravstva.

 Beograd, 3. februar 2016. Danas je,  na poziv Ministarstva zdravlja, u Palati federacije održan sastanak kome su prisustvovali  Ministar zdravlja Ass. dr Zlatibor Lončar i predstavnici Izvršnog odbora Asocijacije  privatnih zdravstvenih ustanova i privatnih praksi Srbije.

U svom uvodnom obraćanju, Ministar Lončar je izjavio:

“ Ministarstvo je napravilo veliki zaokret u posmatranju i saradnji sa privatnim sektorom. Dosadašnja saradnja sa Asocijacijom na teme priznavanja nalaza, podrške svih zdravstvenih komora, , učešće u pisanju izmena i dopuna Zakona o zdravstvenoj zaštiti, promena u odnosu inspekcije prema privatnom zdravstvenom sektoru, učešće u radu na tribinama  –  sve to pokazuje da je ministarstvo u potpunosti na isti način počelo da tretira i privatni kao javni sektor .

Neophodno je da, u  sledećim koracima , kroz posebnu  Radnu grupu, dodjemo do najboljih predloga sistema integracije privatnog zdravstvenog sektora i to analizom drugih zdravstvenih sistema i sistema osiguranja i finansiranja. Posebno stavljamo akcenat da neće biti raznih ad hoc rešenja favorizovanja stranih velikih sistema , što je u regionu značajno urušilo zdravstvene sisteme i da cemo se truditi da prvenstveno uložimo i damo prednost domaćem privatnom zdravstvenom sektoru .”

Ministar  je potom naveo i šta će biti osnov za prve korake integracije: izrada informacionog sistema, izrada ekonomskog  osnova za utvrdjivanje cena zdravstvenih usluga , definisanje plana mreže –odnosno količine i vrste potrebnih zdravstvenih usluga , kao i konsultacije sa Ministarstvom finansija kako obezbediti sredstva za finansiranje privatnog sektora, odnosno kako mobilisati “out of pocket” sredstva kojima se trenutno finansira privatno zdravstvo.

“Ono što mogu odmah da najavim je da će biti upućeni pozivi za potpisivanje ugovora privatnim oftalmološkim klinikama koje se bave operacijama katarakte i ginekološkim klinikama koje rade vantelesnu oplodnju”.

Prema rečima ministra, vremenom će se broj privatnih ustanova sa kojima će se potpisivati ugovori povećavati, a prioritet će biti one usluge za koje postoje liste čekanja. On je takodje  istakao važnost uspostavljanja jedinstvenog sistema, kako bi se došlo do potpunih podataka o radu i uslugama koje pružaju privatne klinike i ordinacije i ukazao da ministarstvo mora da garantuje za kvalitet i profesionalnost privatnih klinika na kojima će se te usluge obavljati, pa zbog toga proces traje nešto duže.

Predstavnici  Asocijacije su potom Ministru Lončaru predstavili rezultate projekta “Lična karta privatnog zdravstvenog sektora, koji je imao za cilj da evidenciju svih zdravstvenih ustanova/privatnih praksi i popis njihovih kapaciteta:

Ukupan broj privatnih zdravstvenih ustanova i privatnih praksi je 1342; od toga, njih 112 (8.34%) su veći zdravstveni sistemi (opšta/specijalna bolnica, dom zdravlja isl.) dok  njih 1230 (91.65%)  posluje kao ordinacija ili poliklinika. Najzastupljenije oblasti medicine u privatnom zdravstveom sektoru su ginekologija i interna medicina, a zatim slede oftalmologija, opšta medicina i pedijatrija. Ukupno privatno zdravstvo je najzastupljenije u Beogradu (40,4%), dok ih je najmanje u istočnoj i južnoj Srbiji (16.4%).  Ako pogledmao samo veće zdravstvene sisteme, njih 64,3 % je u Beogradu. U privatnom, i samo u privatnom sektoru je zaposleno 4000 lekara, a ukupan broj zaposlenih u privatnom zdravstvenom sektoru je oko 10 hiljada.

Za potrebe istraživanja je korišćen namenski upitnik koji je popunilo 558 zdravstvenih ustanova/privatnih praksi (42% od broja). Medjutim, značajan je podatak da je upitnik popunio najveći broj većih zdravstvenih sistema, u kojima se pruža i najveći broj usluga.

Asocijacija privatnih zdravstvenih ustanova je potom predala izveštaj Ministru Lončaru, koji je napomenuo da če spisak zdravstvenih ustanova i privatnih praksi koje su popunile upitnik i time pokazale otvorenost i nameru da se integrišu u zdravstveni sistem biti objavljen na sajtu Ministarstva zdravlja.

Na kraju sastanka svečano je potpisan Memorandum o saradnji.

 

U Beogradu je 7. oktobra 2015. godine održan akreditovan medicinski simpozijum „Novine u dijabetologiji“, prvi skup ovakve vrste koji je organizovala Asocijacija privatnih zdravstenih ustanova i privatnih praksi Srbije.

Asocijacija je okupila grupu renomiranih stručnjaka iz ove oblasti koji danas rade isključivo u privatnoj praksi, i o ovoj značajnoj temi svoja predavanja su održali:

  1. Akademik prof.dr Predrag Đorđević: “Današnje mogućnosti prevencije tipa 2 Dijabetes melitusa-naša iskustva i Evropski projekti”
  2. doc. dr Nevenka Raketić: “Gojaznost kod predškolske i školske dece-početak rizika za pojavu tipa 2 Dijabetes melitusa”
  3. prof. dr Jovan Peruničić: “Specifičnosti lečenja akutnog koronarnog sindroma u dijabetičara”
  4. prof. dr Slobodan Apostolski: “Dijabetesna neuropatija – nove mogućosti lečenja”
  5. prof. dr Olga Popović Mladenović: “Rehabilitacija dijabetičara sa polineuropatijom”
  6. prof. dr Anka Stanojević Paović: “Dijabetesna retinopatija-značaj pravovremene dijagnoze i intervencije”
  7. prof. dr Sava Mićić: “Erektilna disfunkcija u dijabetesu”
  8. Primarijus dr Ljiljana Milivojević: “Depresija i Diabetes mellitus tip 2”

Predavanja i obrađene teme podstakle su konstruktivnu  raspravu među učesnicima koja je rezultirala formiranjem predloga i zaključaka za unapređenje i delovanje privatnih zdravstvenih ustanova i privatnih praksi u ovoj oblasti. Učesnici simpozijuma vide Asocijaciju kao značajnog i važnog aktera koja svojom aktivnom ulogom može da doprinese podizanju svesti u prevenciji lečenja dijabetesa i stoga su definisali sledeće preporuke:

  1. da Sekretarijat Asocijacije pošalje svim zdravstvenim ustanovama i privatnim praksama tabelu za procenu rizika od dijabetesa i liflet o proceni rizika od dijabetesa kod gojazne dece.
  2. Asocijacija u saradnji sa Regionalnom lekarskom komorom Beograda i Odborom za primarnu zdravstvenu zaštitu treba da formuliše predlog za organizovanje programa prevencije Diabetes melitus-a kod dece koji će uputiti Sekretarijatu zdravlja Beograda i Ministarstvu zdravlja.
  3. Raditi na uvođenju zdravstvenog vaspitanja u osnovnim i srednjim školama jer to predstavlja osnovu za prevenciju gojaznosti kod dece i adolescenata kao i za kasnije spečavanje ostalih komplikacija. Takođe neophodno je u tu svrhu organizovati edukaciju edukatora.

Lekarska komora Srbije zauzela je zvaničan stav povodom priznavanja mišljena i nalaza lekara u privatnom sektoru, koji je objavljen na sajtu LKS i glasi:

“Podsećamo da nalazi i mišljenja svih licenciranih lekara u Srbiji imaju  jednaku validnost, bez obzira na to da li rade u privatnom ili javnom sektoru. Osnovno je pravo lekara – pravo na slobodnu procenu, a drugo mišljenje lekara se prema važećim propisima inicira ili na zahtev pacijenta ili ukoliko ga sam lekar zatraži od drugog lekara.

Takođe, podsećamo  da ukoliko se izabrani lekar, ili bilo koji drugi lekar, ne slaže sa nalazom svog kolege odnosno specijaliste, o tome mora dati pismeno obrazloženje pacijentu koji će potom obavestiti svog lekara, odnosno specijalistu.”

Direktorka LKS Prim. dr Vesna Jovanović je ovu izjavu objavila nakon sastanka sa predstavnicima Asocijacije a u duhu nedavno potpisanog Memoranduma o saradnji izmedju učesnika u medicinskom sistemu Srbije, Ministarstva zdravlja i Privredne komore Srbije.

Ciljevi ovog Memoranduma su:

  • Unapredjenje uslova za učešće svih činilaca u medicinskom sistemu i donošenju zakonske regulative, kao i u procesu promene i i uskladjivanja postojeće regulative sa EU propisima, i
  • Prevazilaženja svih organizacionih problema i donošenja najboljih rešenja u interesu struke, farmaceutske i medicinske privrede, a u funkciji efikasnosti, unapredjenja prevencije i boljih rezultata u zdravstvenoj zaštiti stanovništva.

Potpisnici memoranduma su, pored Ministarstva zdravlja i Privredne komore Srbije sve zdravstvene komore, Savez udruženja pacijenata Srbije, Asocijacija privatnih zdravstvenih ustanova i privatnih praksi, Komora zdravstvenih ustanova Srbije, NALED i Unija poslodavaca Srbije.

U Varšavi je 1. i 2. juna održana HOPE (European Hospital and Healthcare Federation) konferencija koja je okupila preko 300 učesnika, medju kojima su bili nacionalni guverneri, nacionalni koordinatori i  drugi učesnici razmene u bolnicama.

Srbiju su na ovom sastanku predstavljali prof. dr Georgios Konstantinidis, Direktor Komore zdravstvenih ustanova Srbije i mr ph. Dejana Ranković, u ime Sekretarijata Asocijacije.

Konferencija je započeta sastankom Guvernera, na kome se Asocijacija predstavila  kao kandidat a potom je njeno članstvo jednoglasno usvojeno .

U nastavku su predstavljeni zdravstveni sistemi svake zemlje ponaodsob, i izazovi sa kojim se svaka od njih suočava. U velikom broju zemalja Evropske unije u toku su značajne reforme postojećih zdravstvenih sistema, a većinu njih obeležava jačanje primarne zdravstvene zaštite i angažovanje stanovništva u preventivnim aktivnostima.

Pored toga, širom Evrope u zdravstvu, kao i u drugim oblastima, postoji konstantan pritisak da se štedi, odnosno insistira se na povećanju efikasnosti bez povećanja troškova.

HOPE je internacionalna neprofitna organizacija koja je osnovana 1966. godine i okuplja 35 nacionalnih asocijacija državnih i privatnih bolnica, sa misijom da unapredi zdravlja svih gradjana Evrope i uvede najviše standarde u pružanju zdravstvenih usluga. Asocijacija je ovim članstvom dobila značajnog partnera u procesu integracije privatnog zdravstva u Srbiji, i neprocenjivog savetnika u vezi sa iskustvima i zdravstvenim sistemima zemalja Evropske unije.