Na inicijativu člana Upravnog odbora Asocijacije za Braničevski okrug, dr Dušana Antića, vlasnika Doma zdravlja “012” u petak, 29. maja održan je u Požarevcu regionalni sastanak vlasnika privatnih zdravstvenih ustanova i privatnih praksi ovog okruga. Sastanku su, pored Predsednice skupštine Asocijacije, dr Dragane Milutinović i Sekretarijata, prisustvovale i direktorka Lekarske komore Srbije, spec. dr med. Vesna Jovanovic i dr Radmila Jankovic, pomocnik direktora Lekarske komore Srbije za privatnu praksu.

U uvodnom obraćanju dr Jovanović obavestila je predstavnike privatne prakse o novitetima u vezi sa KME, odnosno planu da se ubuduće poeni skupljaju na sedmogodišnjem nivou, gde je za taj period neophodno minimum 140 poena, i to ne manje od 10 poena godišnje. Ona je takodje navela da iz MInistarstva postoje najave da će prvi zakon iz oblasni zdravstva koji će se menjati biti Zakon o zdravstvenom osiguranju.

U nastavku se prisutnima obratila dr Dragana Milutinović, Predsednica skupštine Asocijacije, koja je izvestila skup o trenutnim aktivnostima Asocijacije, odnosno o radu na pronalaženju konkretnih praktičnih rešenja za probleme sa kojima se privatna praksa suočava, ali i o iznalaženju opšteg modela integracije privatne prakse u zdravstveni sistem Srbije.

U diskusiji koja je usledila prisutni su izneli nekoliko konkretnih problema, kao što je recimo nemogućnost izdavanja Nitroglicerina na recept iz privatne prakse, i svoja gledišta o načinima poboljšanja položaja privatne prakse u Srbiji.

Danas je u Privrednoj komori Srbije održava prva, konstitutivna sednica Odbora novog Udruženje PKS u čiji sastav je ušlo sedam grupacija koje su međusono povezane kroz zdravstvenu delatnost i već su postojale u okviru PKS, ali su organizaciono pripadale različitim udruženjima.

Na inicijativu privatnih pružalaca zdravstvenih usluga Upravi odbor PKS doneo je u martu 2015. odluku o osnivanju novog Udruženja, u čiji sastav su ušle već postojeće srodne grupacije: Grupacija veledrogerija, Grupacija apoteka, Grupacija distributera medicinskih sredstava, Grupacija dijetetskih suplemenata, Grupacija proizvođača lekova, Grupacija proizvođača medicinskih sredstava i Grupacija medicinskih delatnosti.

Za predsednikaOdbora Udruženja za farmaceutsku i medicinsku privredu izabran je Dejan Dragutinović, dok je za zamenika predsednika OdboraUdruženja izabran Ronald Seeliger generalni direktor “Hemofarma”.

U Privrednoj komori Srbije je 10. marta 2015. godine održana druga Skupština Asocijacije, uz učešće gostiju, posmatrača i članova.

Skupštinu je otvorio predsednik Privredne komore Srbije, g. Marko Čadež, koji je naglasio da su srpskom zdravstvu potrebne bitne i velike promene, i da Asocijacija u Privrednoj komori ima partnera na ovom teškom putu. „Mi zastupamo i privatni sektor, pa tako i zdravstveni, i želimo da on bude integralni deo zdravstvenog sistema u Srbiji. Privatnom zdravstvenom sektoru je dugo trebalo da se samoorganizuje, mi pozdravljamo ovu inicijativu i PKS žei da vam pruži punu podršku.“

Skupu se zatim obratila dr Jadranka Ravić, predsednica Skupštine Lekarske komore Srbije, koja se osvrnula na profesionalne interse svih lekara. „Lekarska komora Srbije licencira i državne i privatne lekare pod istim uslovima, ali normalno je da privatni imaju dodatne probleme koji se dotiču privrede i zakonske regulative pod kojom posluju. Komora je svesna da postoje mnogi problemi i u državnom i u privatnom zdravstvu, ali nam je zajednički cilj da gradjani ponovo veruju u zdravstveni sistem u Srbiji, bez obzira na to o kojoj se svojini radi.“

U ime Komore zdravstvenih ustanova Srbije potom je govorio njen direktor, prof. dr Georgios Konstantinidis: „Konačno smo prevazišli tu dečiju bolest da su državni i privatni doktori neprijatelji. Kao institucija sa dugogodišnjim iskustvom u rukovodjenju, koja okuplja 350 državnih zdravstvenih ustanova mi želimo da budemo partneri  Asocijaciji, i smatramo da smo prirodni saveznici u unapredjenju celokupnog zdravstva u Srbiji“.

Zatim je govorila Maja Piščević, izvršna direktorka Američke privredne komore u Srbiji: „Samo osnivanje ovakve Asocijacije govori o zrelosti privatnog zdravstvenog sektora. Uz teškoće sa kojima se državno zdravstvo suočava, prirodno je upućen na već postojeći privatni sektor koji ima značajne kapacitete, i u  tom partnerstvu postoji prostor za velike uštede, i značajno povećanje efikasnosti.“

Prof. dr Slavenko Grgurević, direktor Unije poslodavaca Srbije pozdravio je skup i naglasio da je razvoj privatnog sektora jedan od prioriteta u daljem razvoju Srbije. „Standard koji je postignut u pružanju zdravstvene usluge u Srbiji je na evropskom nivou, i nema mnogo drugih sektora koji u tome mogu da mu konkurišu“.

dr Jasmina Knežević predsednica Etičkog odbora Asocijacije predstavila je potom kratku istoriju razvoja privatnog zdravstveniog sektor au Srbiji koji postoji već 25 godina. „Bez obzira na ishode prethodnih pokušaja udruživanja, sa velikim poštovanjem  spominjemo pionire razvoja privatnog zdravstva u Srbiji, kao što je to prva ordinacija dr Colića, ili dr Zorica Dinić, koja je sa impresivnom energijom zastupala naš sektor.“

Dr Dragana Milutinović, predsednica Skupština Asocijacije je zatim otvorila radni deo Skupština, na kome je najpre dr Predrag Stojičić i ume Sekretarijata Asocijacije predstavio dosadašnje rezultate: „Za manje od godinu dana, Asocijacija ima 275 članova, ustanova i praksi sa cele teritorije Srbije. Uspostavili smo unutrašnju administrativnaui upravljačku strukturu Asocijacije, imamo besplatne usluge za članstvo, podršku  Ministarstva zdravlja i partnerstva i u zemlji i u inostranstvu: sa Privrednom komorom Srbije, Američkom privrednom komorom, Komorom zdravstvenih ustanova, Unijom poslodavaca Srbije i članovi smo u u dve referentne medjunarodne organizacije: HOPE i Unijom evropskih privatnih bolnica.“

„U saglasnosti sa Ministarstvom zdravlja naš prvi zadatak je izrada Lične karte privatnog zdravstvenog sektora, koja je preduslov za početak dijaloga o integraciji u zdravstveni sistem. Naši preliminarni rezultati pokazuju da je daleko najveći broj privatnih zdravstvenih ustanva i praksi u Beogradu, gde je koncentrisan i najveći broj velikih zdravstvenih ustanova. Medjutim, Asocijacija ima članove iz skoro svih okruga u Srbiji, koji daju značajan doprinos poboljšanju zdravstvene zaštite gradjana„

Nakon toga su predstavljeni predlozi odluka za Skupštinu i posle diskusije usvojene predložene odluke: Odluka o osnivanju Saveta Asocijacijesa ciljem da se obezbedi doprinos proverenih eksperata i mišljenje donosilaca odluka  o vitalnim pitanjima, zatim Odluka o visini članarina za 2015. godinu, Odluka o izmenama statuta, kao i Odluka o dopuni članstva u Upravnom odboru.

StatutAsocijacije_10mart2015

Odluke Skupštine_10mart2015

 

S leva na desno: Maja Piščević, izvršna direktorka AMeričke privredne komore, dr Dragana Milutinović, predsednica Skupštine Asocijacije, dr Jasmina Knežević, predsednica Etičkog odbora Asocijacije, prof. dr Slaveno Grgurević, direktor Unije poslodavaca Srbije

S leva na desno: Maja Piščević, izvršna direktorka AMeričke privredne komore, dr Dragana Milutinović, predsednica Skupštine Asocijacije, dr Jasmina Knežević, predsednica Etičkog odbora Asocijacije, prof. dr Slaveno Grgurević, direktor Unije poslodavaca Srbije

 

 

 

 

 

 

 

 

Odlukom Skupštine Evropske federacije privatnih bolnica, Asocijacija je 27. februara u Parizu i zvanično primljena u članstvo u ovom udruženju koje okuplja  reprezentativna nacionalna udruženja privatnih pružalaca zdravstvenih usluga.

Delegacija Asocijacije Privatnih zdravstvenih ustanova i privatnih praksi- član Upravnog  odbora dr Nenad Zlatarić i Sekretarijat – dr Predrag Stojičić i mr ph Dejana Ranković –  boravila je krajem februara u Parizu, gde je na Skupštini  Evropske federacije privatnih bolnica (EUPH) jednoglasno usvojila članstvo Asocijacije u ovom udruženju. EUPH, koja ima sedište u Briselu, okuplja reprezentativne nacionalna udruženja privatnih bolnica: Austrije, Belgije, Bugarske, Češke, Francuske, Nemačke, Grčke, Madjarske, Italije, Irske, Poljske, Porugalije, Monaka, Španije i Švajcarske, sada i Srbije, i  zastupa interese privatnog zdravstvenog sektora i na nivou EVropske unije i na nacionalnim nivoima. Za svoje članove predstavlja platformu za razmenu znanja i iskustva, ali i za unapredjenje poslovanja kroz saradnju samih bolnica.

Jedan od prioriteta EUPH će u ovoj godini biti izrada Lične karte privatnog zdravstvenog sektora u Evropi, tzv, Factbook koji će dati tačne podatke o kapacitetima i potencijalima koji stoje na raspolaganju za partnerstvo sa javnim sektorom, što je potpuno u skladu sa svetskim trendovima promena u pružanju zdravstvene usluge u cilju povećanja efikasnosti i smanjenja troškova.

DSC_0641 DSC_0561Istorija EUHP počinje 1971. godine , od kada se razvijala prvo u zemljama koje su već imale razvijen privatni sektor, a potom je postal otvorena i za zemlje van Eveopske unije. Kao federacija nacionalnih udruženja usmerena je na zaštitu nezavisnih bolnica u celoj Evropi , i poziva na jedinstvo, kvalitet i održivost zdravstvenih sistema kroz konkurentan izbor između javnih i privatnih pružalaca zdravstvenih usluga, kroz primenu  evropski h standarda i propisa.  Sekretarijat EUPH je akreditovan u EVropskom parlamentu, čime je omogućen direktan pristup donosiocima odluka, ali i prisustvo na izvoru informacija koje mogu da utiču na poboljšanje položaja privatnog zdravstvenog sektora.

Kao reprezentativni predstavnik privatnog zdravstvenog sektora u Srbiji, Asocijacija će kroz članstvo u EUPH biti tačka kontakta sa svim nacionalnim evropskim Asocijacijama, ali i sa svim njihovim članovima, privatnim bolnicama i drugim pružaocima zdravstvenih usluga, a kroz briselski Sekretarijat direktno na izvoru informacija koje mogu da utiču na poboljšanje položaja naših članova.

 

Od samog osnivanja Asocijacija privatnih zdravstvenih ustanova i privatnih praksi Srbije odredila je kao jedan od svojim prioriteta i medjunarodnu saradnju sa sličnim udruženjima u Evropi i svetu. Nakon pristuanja HOPE-u u novembru ove godine, Asocijacija je u Milanu, 19. decembra 2014. prisustvovala sastanku Borda direktora Evropske federacije privatnih bolnica (EUPH). Asocijaciju su u Milanu predstavljali dr Jasmina Knežević, Belmedic, Marija Rabrenović, Medigroup, i dr Predrag Stojičić u ime Sekretarijata, koji su učesnike sastanka upoznali sa cijevima i misijom Asocijacije, privatnim zdravstvenim sektorom u Srbiji i problemima sa kojima se on suočava.

EUPH okuplja 17 nacionalnih Asocijacija privatnih bolnica širom Evrope, sa ciljem da brani i zastupa njihove interese, kao i da zajedno radi na generisanju političkih i ekonomskih uslova za privatno zdravstvo. Prioritet EUPH  je da promoviše kvalitetnu zdravstvenu zaštitu koja je fokusirana na pacijenta, kroz koordinaciju inicijativa za spostavljanje nezavisnih zdravstvenih ustanova na zajedničkom tržištu i poboljšanje uslova za učešće nezavisnih bolnica u javno privatnim partnerstvima.

Na sastanku kojim je predsedavao dr Erich Sieber, predsednik EUPH je potvrdjeno da je EUPH medju naznačajnijim partnerima  Asocijacije na medjunarodnom planu, sa kojim će biti razmenjena znanja i iskustva u načinima integracje javnog i privatnog zdravstva i najboljim prakasama u upravljanju u privatnom sektoru.

Članstvo Asocijacije privatnih zdravstvenih ustanova i privatnih praksi Srbije u EUPH biće i zvanično verifikovano na njihovoj Skupštini, koja će se održati 27. februara 2015. u Parizu.

Predstavljanje Asocijacije na sastanku Borda direktora EUPH u Milanu

Predstavljanje Asocijacije na sastanku Borda direktora EUPH u Milanu

S leva na desno: dr Jasmina Knežević, dr Erich Sieber, Marija Rabrenović, dr Predrag Stojičić

S leva na desno: dr Jasmina Knežević, dr Erich Sieber, Marija Rabrenović, dr Predrag Stojičić

Asocijacija privatnih zdravstvenih ustanova i privatnih praksi Srbije, koju za sada čine 107 najvećih bolnica, poliklinika i ordinacija, a čiji je jedan od ciljeva da se konačno uradi “lična karta privatnog sektora”i utvrdi kojim kapacitetima raspolaže i koje su mogućnosti integracije u zdravstveni sistem Srbije, održala je danas skupštinu.

Skupštini je prisustvovao i ministar zdravlja dr Zlatibor Lončar, koji je tom prilikom naglasio da je važno da se privatne zdravstvene ustanove organizuju u okviru Asocijacije, kako bi Ministarstvo zdravlja dobilo adeklvatnog sagovornika u rešavanja mnogih pitanja, koja su od obostranog interesa.

“Planovi Asocijacije da izrade preciznu evidenciju svih zdravstvenih ustanova, broja zaposlenih, broja zdravstvenih usluga koje pružaju, kojim prostorom i opremom raspolažu, predstavljalo bi kvalitetan doprinos u sagledavanju precizne slike privatnog zdravstva u Srbiji”, naglasio je ministar zdravlja.

U međuvremenu, Ministarstvo zdravlja je, kako kaže, spremno da pomogne u stvarima koje najviše muče privatni sektor, poput izmene i dopune pravilnika koji nisu usklađeni sa trenutnom situacijom.

Milivoje Miletić, v.d. predsednik Privredne komore Srbije, naglasio je da se kod nas često zdravstvena zaštita posmatra kao trošak i da je to samo uslovno tačno, jer zdravstvo ima ogroman značaj za budžetski priliv.

“Samo zdrav, radno sposoban čovek može ostvariti dobre rezultate na radnom mestu, a time i ceo kolektiv i društvena zajednica”, rekao je Miletić.

Celu priču oko osnivanja Asocijacije pokrenulo je 16 najvećih privatnih zdravstvenih ustanova, koje želele da se konačno uredi privatni sektor. Predstavnik tog udruženja, dr Predrag Stojičić, kaže da je Asocijacija postavila sebi nekoliko ciljeva, a prvi je pravljene lične karte privatnog sektora.

“Radiće se na unapređenju pravilnika i postojeće regulative kako bi se izbegle nelogičnosti koje opterećuju privatnu praksu, ali i na uspostavljanju plana mreže privatnih zdravstvenih ustanova i kojim segmentima privatna praksa može da pomogne državi”, rekao je dr Stojičić.

Prema podacima Agencije za privredne registre u Srbiji ima oko 1.500 privatnih zdravstvenih ustanova, a podaci Svetske zdravstvene organizacije kažu da se u njima potroši oko 38 odsto celokupnog novca za zdravstvene usluge.

Izvršna direktorka Amerčke privredne komore, Maja Piščević, naglasila je da nijedna pojedinačna zdravstvena ustanova ne može imati tu snagu i uticaj kao što može imati jedno udruženje.

“Znamo koliko je državno zdravstvo pod pritiskom i mislim da ovde postoji značajan potencijal za sinergiju, jer i državni sektor ima šta da nauči od privatnog i obrnuto “, naglasila je Piščević.

U privatnoj praksi stalno je zaposleno 3.732 lekara, što je jedna desetina ukupnog broja lekara u Srbiji. Ukoliko se tom broju dodaju i medicinske sestre procenjuje se da u privatnom sektoru radi oko 10.000 zdravstvenih radnika.

Osnivači Asocijacije privatnih zdravstvenih ustanova i privatnih praksi Srbije su DC „Zemun, DC „Hram“, „Belmedic“, DZ „Vizim“, „Euromedic“, „MD Poliklinika“, „Medigroup“, „Milmedic“, Medicinski sistem „Beograd, „Oculus“, „Perinatal“, „Ultrazvuk“, „Diona“, „Uromedica“, „Genesis“, „Fresenius medical care“.

Skupštinu su kao partneri podržali „Uniqa osiguranje“, „Bioptron by Zepter“, „Hemofarm“ i „Wiener Stadtische“, dok je jedan od sponzora bio i Generali osiguranje Srbija.

Govornici na svečanom delu Skupštine: dr Zlatinor Lončar, ministar zdravlja,  Milivoje Miletić, v.d. predsednik Privredne komore Srbije, Maja Piščević, izvršna direktorka, AmCham i dr Predrag Stojičić u ime Asocijacije

Govornici na svečanom delu Skupštine: ministar zdravlja Republike Srbije dr Zlatibor Lončar, Milivoje Miletić, v.d. predsednik Privredne komore Srbije, Maja Piščević, izvršna direktorka AmCham-a i dr Predrag Stojičić u ime Asocijacije

Učesnici svečanog dela Skupštine

Učesnici svečanog dela Skupštine

U okviru svoje strategije za jačanje konkurentnosti, EBRD (Evropska banka za obnovu i razvoj) nudi pomoć malim i srednjim preduzećima u Srbiji kroz svoj program SBS (Small Business Support) tako što učestvuje u finansiranju projekata koji se odnose na usvajanje standarda kvaliteta, poboljšanje korporativnog upravljanja, lanaca nabavke, marketinške i operativne efikasnosti u različitim sektorima i sl.

Ako mislite da vaša zdravstvena ustanova/privatna praksa može imati koristi od određenog tipa znanja – na primer tehničko znanje za izgradnju sajta ili želite da uvede sistem upravljanja kvalitetom koji će zadovoljiti ISO standard, možete od EBRD-a tražiti pomoć koja obično uključuje rad sa kvalifikovanim lokalnim konsultantima u sledećim oblastima:

  • Strategija
  • Marketing
  • Organizacija
  • Operacije
  • Tehnologija
  • Inženjerska rešenja
  • Upravljanje kvalitetom
  • Finansijski menadžment
  • Energetska efikasnost i zaštita životne sredine

Prvi korak je da kontaktirate EBRD, odnosno potrebno je da se zdravstvena ustanova /privatna praksa prijave u bazu EBRDa i posalju obrazlozenje projekta sa detaljima. Kada definišete svoje potrebe, EBRD takodje može da pomogne da proverite da li je to zaista vaš prioritet, na primer da li vam je umesto marketinške strategije zapravo potrebnije efikasnije upravljanje ljudskim resursima.

Nakon toga EBRD donosi zvaničnu odluku da li ce podrzati vaš projekat i sa kolikom procentom će EBRD pokriti deo troškova angažovanja konsultanata. Obično je to do 75 posto u zavisnosti od veličine, lokacije i vrste saveta koji vam treba.

Zatim ćete odabrati eksperta/konsultanta, iz EBRD baze. Ukoliko želite da to bude ekspert sa kojim ste već radili, biće neophoodno da se i on/ona registruje u EBRD bazi.

Projekti traju četiri do šest meseci.

Aplikacije se popunjavaju na engleskom jeziku, a ukoliko vam je potrebna pomoć i dodatna podrška u pripremi projekta i/ili aplikacije, Sekretarijat vam stoji na raspolaganju.

Za sve dodatne informacije možete se obratiti kancelariji EBRD u Srbiji:

European Bank for Reconstruction and Development

Small Business Support Team

Blue centre, Spanskih boraca 3, B1, 6th floor

1070 Novi Beograd, Serbia

Tel: +381 11 2120642

Fax: +381 11 2120713

Email:knowhowserbia@ebrd.com

Zakon o pravima pacijenata (Sl.glasnik RS br.45/13) je u primeni od 30/05/2013. godine.

Naša saznanja su da Savetnici pacijenata već postupaju po prigovorima, te je namera da vas podsetimo na  neka od prava pacijenata i damo smernice kako biste  u radu imali što manje problema.

Zakonom su uređena prava pacijenata prilikom korišćenja zdravstvene zaštite,način kako se prava ostvaruju i način zaštite tih prava. Navedenim vam je data obaveza, kao davaoca zdravstvenih usluga, da im ta prava obezbedite u partnerskom odnosu, kroz međusobno poverenje i poštovanje.

Jedno od prava jeste Pravo na prigovor. Kada pacijent ima primedbe na lečenje i na postupke zaposlenih može da se žali – podnese prigovor direktoru/osnivaču ili savetniku za zaštitu prava pacijenata.

S tim u vezi, potrebno je da na vidnom mestu, koje je dostupno pacijentima, istaknete podatke o savetnicima pacijenata (Čl. 40. Zakona) i time obezbedite da korisnici usluga mogu da podnesu prigovor.

Savetnici pacijenata su pravnici iz lokalnih samouprava. Oni obezbeđuju pacijentima da ostvare svoja prava, pored ostalog ,razmatraju i rešavaju  žalbe – prigovore pacijenata. Obaveštenje o početku rada Kancelarije sa navedenim podacima treba da bude istaknuto na vidnom  mestu u zdravstvenoj ustanovi i privatnoj praksi.

Takodje, Ministarstvo zdravlja je štampalo i obezbedilo plakat sa osnovnim podacima za kontakt Savetnika pacijenata, kao i vodič, koje možete dobiti u Kancelariji za zaštitu prava pacijenata.

BEOGRADSKA KANCELARIJA ZA ZAŠTITU PRAVA PACIJENATA

Tiršova br. 1, Radno vreme: 09:00-15:00 h (rad sa strankama),  Telefon: 011/ 3605-634, e-mail: savetnik.pacijenata@beograd.gov.rs

Kancelarija za zaštitu prava pacijenata ima trenutno zaposlena četiri savetnika za zaštitu prava pacijenata koji su nadležni za teritoriju grada Beograda, uključujući i Lazarevac i Smederevo.

Podatke o lokalnim savetnicima pacijenata dužni ste pribaviti od Vaših lokalnih samouprava, opština/gradova.

 

Obaveštenje o aktivnostima Savetnika pacijenata u postupku rešavanja po prigovoru

  1. Savetnik pacijenata po žalbi- prigovoru pacijenata postupa odmah,a najkasnije u roku od 5 radnih dana od dana podnošenja.

Savetnik pacijenata utvrđuje sve bitne okolnosti i činjenice u vezi sa navodima iznetim u prigovoru na osnovu uvida u medicinsku dokumentaciju i/ili na osnovu dostavljenih informacija, podataka i mišljenja po njegovom zahtevu.

  1. Prilikom dolaska u objekat Savetnik pacijenata je dužan pokazati službenu legitimaciju.
  2. Uz prisustvo zaposlenih Savetnik pacijenata ima pravo uvida u medicinsku dokumentaciju koja je u vezi sa navodima iznetim u prigovoru.
  3. Po zahtevu Savetnika pacijenata, bez odlaganja, a najkasnije u roku od 5 radnih dana obavezni ste da mu dostavite sve tražene informacije, podatke i mišljenja.
  4. Nakon utvrđivanja svih činjenica i okolnosti vezanih za prigovor, Savetnik pacijenata sačinjava izveštaj sa nalogom mera koje treba da preduzmete.Izvestaj odmah, a najkasnije u roku od 3 dana dostavlja pacijentu (podnosiocu prigovora), rukovodiocu organizacione jedinice na koju se prigovor odnosi i direktoru, odnosno osnivaču privatne prakse.
  5. Odgovorna lica, direktor/ osnivač privatne prakse, obavezni su da u roku od 5 radnih dana od dobijanja izveštaja dostave Savetniku pacijenata obaveštenje o postupanju i preduzetim merama u vezi sa prigovorom.
  6. O svim prigovorima u toku meseca koji su podneti u jednoj zdravstvenoj ustanovi,Savetnik pacijenata sačinjava mesečni izveštaj i dostavlja ga direktoru te zdravstvene ustanove, sa ciljem njegovog informisanja i preduzimanja određenih mera u okviru njegove nadležnosti.
  7. U slučaju da pacijent nije zadovoljan izveštajem Savetnika pacijenata može se obratiti Zdravstvenoj inspekciji i Savetu za zdravlje koji su dužni prigovore razmatrati i u propisanom postupku o njima odlučivati.

Novčane kazne za slučaj nepostupanja po nalogu Savetnika pacijenata

(1)   Novčanom kaznom od 300.000 do 1.000.000 dinara kazniće se za prekršaj zdravstvena ustanova ako:

Savetniku pacijenata ne omogući uvid u medicinsku dokumentaciju koja je u vezi sa navodima iznetim u prigovoru ili ako, u postupku po prigovoru,u roku od pet radnih dana ne dostavi savetniku pacijenata sve tražene informacije, podatke i mišljenja;

Direktor zdravstvene ustanove, odnosno osnivač privatne prakse ne dostavi u određenom roku obaveštenje savetniku pacijenata o preduzetim merama po prigovoru.

(2)   Za prekršaj iz stava 1. kazniće se i direktor novčanom kaznom od 30.000 do 50.000 dinara.

(3)   Novčanom kaznom od 100.000 do 500.000 dinara kazniće se za prekršaj osnivač privatne prakse ako:

Savetniku pacijenata ne omogući uvid u medicinsku dokumentaciju koja je u vezi sa navodima iznetim u prigovoru ili ako, u postupku po prigovoru,u roku od pet radnih dana ne dostavi savetniku pacijenata sve tražene informacije, podatke i mišljenja.

 

 

 

 

U okviru pregovaračkog poglavlja 28 – Zaštita potrošača i zdravlja, kojim ispred nevladinog sektora koordinira Centar za evropske politike (CEP), Srbija treba da usvoji i implementira zakonodavstvo EU u oblasti zaštite javnog zdravlja, kao i da usvoji glavne politike Evropske unije koje se tiču zaštite zdravlja evropskih državljana i zaštite prava pacijenata.

Značajno je napomenuti da su zdravstvene politike pre svega  u nadležnosti država članica, ali da im Evropska unija svojom zdravstvenom strategijom „Zajedno za zdravlje“ pomaže u rešavanju prekograničnih problema, kao što su istraživanja u oblasti retkih bolesti, ali i u borbi protiv pandemija i bioterorizma, kao i u uspostavljanju sistema prekogranične zaštite zdravlja.

Evropska zdravstvena politika promoviše ideju da je pacijent taj koji je centar zdravstvenog sistema, kao i mehanizme slobodnog trišta, a iskustva iz zemalja članica EU mogu nam pomoci u povećanju efikasnosti i integraciji svih postojećih kapaciteta u državi koji su na raspolaganju zdravstvenoj zaštiti.

 

Sekretarijat Asocijacije do sada održao sastanke u 14 okruga u Srbiji

U nastavku aktivnosti mobilizacije članstva i unapredjenja reprezentativnosti Asocijacije, Sekretarijat je na osnovu preporuka članica osim  Beograda, održao sastanke i sa predstavnicima privatnih zdravstvenih ustanova i privatnih praksi u još 13 okruga u Srbiji (obeleženo na mapi). Preliminarni zaključak je da se bez obzira na veličinu ili specijalnost, pružaoci zdravstvenih usluga na celoj teritoriji Srbije suočavaju sa sličnim problemima odnosno da geografski nema ni otežavajućih ni olakšavajućih okolnosti.

U cilju kontaktiranja što većeg broja reprezentativnih ustanova i praksi, Sekretraijat najlepše moli sve članice da na mejl komora.pzus@gmail.com ili na telefon 011 3906 109 pošalju svoje preporuke zdravstvenih ustanova i privatnih praksi van Beograda koje do sada nisu bile uključene, a za koje se smatra da bi trebalo kontaktirati i upoznati sa radom i ciljevima Asocijacije

Mapa dosadašnjih članoca Asocijacije