Vrste, uslovi za osnivanje i prestanak rada privatne prakse

Privatnu praksu može osnovati:

1) nezaposleni zdravstveni radnik sa položenim stručnim ispitom;

2) zdravstveni radnik korisnik starosne penzije, uz saglasnost komore zdravstvenih radnika.

Privatna praksa može se osnovati kao:

1) ordinacija lekara, odnosno stomatologa (opšta i specijalistička);

2) poliklinika;

3) laboratorija (za medicinsku, odnosno kliničku biohemiju, mikrobiologiju, patohistologiju);

4) apoteka;

5) ambulanta (za zdravstvenu negu i za rehabilitaciju);

6) laboratorija za zubnu tehniku.

Privatnu praksu pod tač. 5) i 6)  može osnovati zdravstveni radnik sa odgovarajućom višom, odnosno srednjom školskom spremom zdravstvene struke,a pod tačkom 2)  više zdravstvenih radnika sa visokom školskom spremom zdravstvene struke

Zdravstveni radnik može osnovati samo jedan  navedeni oblik privatne prakse.

Osnivač privatne prakse  samostalno obavlja delatnost kao preduzetnik.

Privatna praksa ne može obavljati zdravstvenu delatnost iz oblasti hitne medicinske pomoći, snabdevanja krvlju i krvnim derivatima, uzimanja, čuvanja i presađivanja organa i delova ljudskog tela, proizvodnje seruma i vakcina, patoanatomsko – obdukcijsku delatnost, kao i zdravstvenu delatnost iz oblasti javnog zdravlja.

Zdravstveni radnik  može osnovati privatnu praksu pod uslovom:

1) da ima opštu zdravstvenu sposobnost;

2) da je završio fakultet, odnosno odgovarajuću školu zdravstvene struke i položio stručni ispit, a za specijaliste i odgovarajući specijalistički ispit;

3) da je izvršio upis u imenik nadležne komore;

4) da je dobio, odnosno obnovio odobrenje za samostalni rad, u skladu sa zakonom;

5) da ispunjava uslove propisane zakonom za osnivanje i početak rada privatne prakse u pogledu kadra, opreme, prostora i lekova;

6) da mu pravnosnažnom sudskom odlukom nije izrečena krivična sankcija – mera bezbednosti zabrane obavljanja zdravstvene delatnosti, odnosno da mu odlukom nadležnog organa komore nije izrečena jedna od disciplinskih mera zabrane samostalnog rada, u skladu sa zakonom kojim se uređuje rad komora zdravstvenih radnika;

7) da ispunjava druge uslove utvrđene zakonom.

Privatna praksa može obavljati određene poslove zdravstvene delatnosti ako ispunjava uslove propisane  zakonom, i to:

1) ako ima određenu vrstu i broj zdravstvenih radnika odgovarajućeg stepena stručne spreme, sa položenim stručnim ispitom, a za obavljanje određenih poslova i sa odgovarajućom specijalizacijom;

2) ako ima dijagnostičku, terapijsku i drugu opremu za bezbedno i savremeno pružanje zdravstvene zaštite za delatnost za koju je osnovana;

3) ako ima odgovarajuće prostorije za obavljanje zdravstvene delatnosti, odnosno određenih poslova zdravstvene delatnosti za koje je osnovana;

4) ako ima odgovarajuće vrste i količine lekova i medicinskih sredstava koje su potrebne za obavljanje određenih poslova zdravstvene delatnosti za koje se privatna praksa osniva.

Privatna praksa koja koristi izvore jonizujućih zračenja mora pored navedenih uslova  ispunjavati i druge uslove propisane zakonom kojim se uređuje zaštita od jonizujućeg zračenja.

Privatna praksa može obavljati određene poslove zdravstvene delatnosti na osnovu Rešenja Ministarstva zdravlja o ispunjenosti uslova,kojim utvrđuje da su ispunjeni uslovi propisani zakonom za obavljanje određenih poslova zdravstvene delatnosti.

Rešenje donosi zdravstveni inspektor.

Na osnovu rešenja o ispunjenosti uslova za obavljanje određenih poslova zdravstvene delatnosti privatna praksa upisuje se u Registar privrednih subjekata u Agenciji za privredne registre.Danom upisa u registar može početi sa radom.

Privatna praksa može obavljati samo određene poslove zdravstvene delatnosti koji su utvrđeni rešenjem Ministarstva o ispunjenosti uslova za obavljanje određenih poslova zdravstvene delatnosti.

Rešenjem Ministarstva  utvrđuje se rad privatne prakse u jednoj ili u dve smene.

Privatna praksa dužna je da:

1) pruži hitnu medicinsku pomoć svim građanima;

2) učestvuje na poziv nadležnog državnog organa u radu na sprečavanju i suzbijanju zaraznih bolesti, kao i na zaštiti i spasavanju stanovništva u slučaju elementarnih i drugih većih nepogoda i vanrednih prilika;

3) vrši stalnu proveru kvaliteta svog stručnog rada;

4) istakne raspored radnog vremena i pridržava se tog rasporeda;

5) istakne cenovnik zdravstvenih usluga i izda račun za pružene zdravstvene usluge;

6) uredno vodi medicinsku dokumentaciju sa propisanm sadržinom i čuva od neovlašćenog pristupa, kopiranja i zloupotrebe. Redovno dostavlja nadležnom zavodu, odnosno institutu za javno zdravlje medicinsko-statističke izveštaje i drugu evidenciju u oblasti zdravstva;

7) organizuje, odnosno obezbeđuje mere za odlaganje, odnosno uništavanje medicinskog otpada;

8) obeleži poslovni prostor spolja i unutra;

9) istakne na vidnom mestu znak zabrane pušenja, ime i prezime, kao i kontakt lica za kontrolu zabrane;

10)istakne na vidnom mestu ime i prezime, kao i kontakt Savetnika pacijenata;

11)za sve zaposlene sa VŠS obezbedi štambilj;

12)medicinsku opremu održava u tehnički ispravnom-funkcionalnom stanju;

13)obezbedi pacijentima prava u skladu sa zakonom;

14)organizuje i sprovodi mere za sprečavanje bolničkih infekcija;

15)u postupku lečenja pacijenata koristi usvojene standarde i protokole, bezbedne metode lečenja, kao i dozvoljene metode tradicionalne medicine;

16)ostalo u skladu sa zakonom.

PRESTANAK RADA

Privatna praksa može  prestati sa radom i obavljanjem  poslova:

(1) privremeno,

– voljom osnivača i to najduže 12 meseci i

– na osnovu Rešenja o privremenoj zabrani rada;

(2) trajno, brisanjem iz registra.

Privatna praksa može privremeno prestati sa obavljanjem  poslova voljom osnivača kada  Ministarstvo zdravlja  obaveštava o razlozima za privremeni prestanak, kao i o vremenu prestanka, te ono donosi rešenje o privremenom prestanku obavljanja zdravstvene delatnosti privatne prakse.

Privatna praksa  dužna je da o ponovnom početku obavljanja zdravstvene delatnosti obavesti Ministarstvo, opštinsku, odnosno gradsku upravu na čijoj teritoriji se nalazi sedište privatne prakse, kao i nadležnu komoru.

Ministarstvo donosi rešenje o privremenoj zabrani rada privatne prakse, ako:

1) privatna praksa ne ispunjava propisane uslove u pogledu kadra, opreme, prostora i lekova;

2) obavlja poslove zdravstvene delatnosti suprotno rešenju Ministarstva kojim je utvrđena ispunjenost uslova za obavljanje određenih poslova zdravstvene delatnosti;

3) u postupku provere kvaliteta stručnog rada, odnosno obavljanja nadzora nad radom privatne prakse, bude izrečena  mera privremenoj zabrani zbog nedostataka u stručnom radu ;

4) ne obnovi odobrenje za samostalni rad, odnosno ako mu odobrenje za samostalni rad bude oduzeto;

5) odlukom nadležnog organa komore osnivaču privatne prakse bude izrečena jedna od disciplinskih mera zabrane samostalnog rada;

6) istakne poslovno ime, odnosno obeleži privatnu praksu u suprotnosti sa rešenjem Ministarstva o ispunjenosti uslova za obavljanje određenih poslova zdravstvene delatnosti;

7) reklamira obavljanje stručno medicinskih postupaka i metoda zdravstvene zaštite, kao i druge zdravstvene usluge koje se pružaju u privatnoj praksi.

8) iz drugih razloga utvrđenih zakonom.

Zdravstveni inspektor  donosi rešenje o privremenoj zabrani rada privatne prakse.Privatna praksa može, na osnovu rešenja Ministarstva, ponovo početi sa obavljanjem određenih poslova zdravstvene delatnosti, ako u roku propisanom zakonom, odnosno utvrđenom rešenjem Ministarstva, otkloni razloge koji su doveli do privremene zabrane rada privatne prakse.

Privatna praksa prestaje sa radom- briše se iz registra u slučaju:

1) odjave;

2) smrti osnivača privatne prakse;

3) ako osnivač privatne prakse trajno izgubi radnu sposobnost za obavljanje zdravstvene delatnosti, po odluci nadležnog organa;

4) ako osnivač privatne prakse izgubi poslovnu sposobnost potpuno ili delimično, po odluci nadležnog suda;

5) ako osnivač privatne prakse zasnuje radni odnos, odnosno počne da obavlja drugu samostalnu delatnost kao osnovno zanimanje, odnosno ako bude izabran, imenovan ili postavljen na određenu funkciju u državnom organu, odnosno organu teritorijalne autonomije ili jedinice lokalne samouprave, za koju prima platu;

6) da ne započne obavljanje određenih poslova zdravstvene delatnosti u roku od 12 meseci od dana upisa u Registar APR-a;

7) ako osnuje više od jednog oblika privatne prakse;

8) ako obavlja delatnost u vreme privremenog prekida rada po odluci nadležnog organa;

9) kažnjavanja, više od tri puta, za obavljanje delatnosti za koje ne ispunjava propisane uslove;

10) izrečene mere zabrane obavljanja delatnosti zbog neispunjavanja uslova za obavljanje te delatnosti, a u roku određenom u izrečenoj meri ne ispuni te uslove, odnosno ne uskladi delatnost;

DOKUMENTACIJA POTREBNA ZA OSNIVANJE PRIVATNE PRAKSE

1.Fotokopija lične karte osnivača;

2.Uverenje o opštoj zdravstvenoj sposobnosti;

3.Dokaz o stručnoj spremi-overena fotokopija diplome i uverenja o položenom stručnom,  odnosno specijalističkom ispitu;

4.Rešenje o upisu u imenik nadležne komore zdravstvenih radnika;

5. Saglasnost nadležne komore zdravstenih radnika, ako je osnivač korisnik starosne penzije;

6.Odobrenje nadležne komore za samostalan rad-licenca;

7.Dokaz o radno pravnom statusu;

8.Uverenje nadležnog suda da osnivaču pravosnažnom sudskom odlukom nije izrečena krivičnsankcija-mera bezbednosti zabrane obavljanja zdravstvene delatnosti;

9.Uverenje nadležne komore zdravstvenih radnika da mu nije izrečena disciplinska mera zabrane samostalnog rada;

10.Dokaz o ispravnosti obezbeđene propisane opreme (za novu opremu-garantni list, za korišćenu potvrda ovlašđenog servisera o ispravnosti opreme);

11.Dokaz o pravnom osnovu korišćenja prostora (dokaz o vlasništvu ili korišćenja prostora);

12.Skica prostora;

13.Dokaz o uplati administrativne takse i naknade za troškove postupka.

NAKNADA ZA OSNIVANJE

Novčani iznos utvrđen na ime naknade troškova nastalih u postupku osnivanja propisan je Pravilnikom o visini troškova zdravstvene inspekcije u postupku po zahtevu stranke  (“Sl. glasnik RS”, br.31/2014).

Naknade troškova podnoslac zahteva uplaćuje Buđetu Republike Srbije  na račun broj: 840-742324-843-02,  poziv na broj: 97 50 – 016.

Za donošenje rešenja , Buđetu Republike Srbije uplaćuje se republička administrativna taksa u novčanom iznosu od 780 dinara  na račun broj: 840-742221-843-57,  poziv na broj: 97 50 – 016.